Zašto muškarci češće ćelave od žena?

Odsustvo kose, ili samo nekoliko dlačica na tjemenu i široka traka koja ga okružuje sa obe strane i pozadi, zove se raspored ćelavosti kod muškarca.

To je raspored po kojem muškarci gube kosu kako stare. Taj raspored pogađa i žene. One počinju da gube kosu kasnije nego muškarci, i obično manje primjetno. Ali kad se to događa, šablon je isti – uglavnom od tjemena.

Gubitak kose je normalan – svako, čak i ljudi bujne, guste kose, gube oko 50 do 100 dlaka dnevno. Većina ljudi ima sreće, jer kad stara kosa ispadne, umjesto nje niču sasvim nove dlake.

Svaka dlaka prolazi kroz faze razvoja, kao neka biljka koja raste. Anagena faza je faza rasta, koja traje pet ili više godina (dlaka će izrasti i do 75 cm ako se ne siječe). Sledeće dvije-tri nedelje dlaka se nalazi u prelaznoj (katagenoj) fazi, kad se brzina rasta postepeno smanjuje. I na kraju, dlaka ulazi u telogenu, tj. fazu mirovanja.

Dlaka je prestala da raste i jednostavno čeka da ispadne. Može da prođe i nekoliko mjeseci dok novorođena dlaka ne istisne staru dlaku u mirovanju iz njene folikule. Upravo odatle potiče onih 50 do 100 dlaka koje dnevno opadnu. Stres i bolest mogu da naruše taj normalni proces u koži, uzrokujući znatniji gubitak kose. Takođe, kad nekome ozbiljno nedostaju vitamini, zato što ne dobija dovoljno hrane ili zbog njenog lošeg kvaliteta, kosa može početi pojačano da opada.

Raspored ćelavosti je prirodna pojava koja dolazi sa godinama. U stvari, broj muškaraca sa određenim rasporedom ćelavosti može se procijeniti na osnovu starosti. Tako 25% dvadesetpetogodišnjaka ima prorijeđenu kosu na tjemenu, a 80% osamdesetogodišnjaka djelimično je ćelavo.

Oni isti hormoni koji dječaka čine dječakom igraju ulogu u ćelavljenju odraslog muškarca. Pošto dječak dospije do početka odraslog doba, uključuju se određeni geni, koje je naslijedio od porodice, i daju komandu folikulima dlake da prave dodatnu količinu posebnog enzima. Taj enzim pretvara hormon testoteron u jedan drugi koji se zove dihidrotestoteron (DHT).

Izgleda da se zbog previše DHT-a folikule dlake postepeno skupljaju. Pretpostavka je da se to dešava jer DHT na neki način daje znak imunom sistemu da napadne sopstvene dlake, kao da je svaka folikula dlake postala strano tijelo. Tako se svaki pramen prorijedi, a njegova faza rasta se skrati. Na kraju se pojave male površine rijetkog, kratkog paperja na mjestu gdje su nekada bujali jaki pramenovi. To paperje lako opadne od svakodnevnog habanja, što za rezultat ima pojavu ćele koja se širi.

Tijelo žena takođe proizvodi muške hormone, ali u veoma maloj količini. Zato, ako naslijede gene za ćelavost, i njihova kosa može da se prorijedi. Međutim, pošto je kod njih nivo muških hormona niži, manje žena ima muški raspored ćelavosti, i on kod njih obično nije ni približno tako očigledan.

Zanimljivost: nasuprot uvreženom mišljenju, brijanje glave ne dovodi do toga da kosa bude gušća ili da raste brže.